Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička Jezera 1979. godine upisan je u UNESCO-ov ˝Popis svjetske baštine˝ (među prvima u svijetu), a nacionalnim parkom proglašen je 1949. godine. Jezera su smještena na granici dvaju klimatskih područja: maritimnog i kontinentalnog gdje se sukobljuju naizmjenični prodori vlažnog maritimnog zraka i kontinetalnih zračnih struja, te imaju specifičnu pojavu krške hidrografije koji uz bogatu floru i faunu predstavlja neprocjenjivu naučnu vrijednost.
Nacionalni se park prostire na području od 29482 hektara, od čega na šume otpada 22308, vode 217, a na travnjake sa seoskim prostorima 6957 hektara. Sastoji se od 16 jezera koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zračne linije, a smještena su na području između Male Kapele i Plješevice u Lici. Ovaj cijeli kraj na nekim kartama se još uvijek naziva Vražji vrt, zbog svojeg položaja i povijesti. Legenda kaže da su Plitvička jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se dugo molio i molio, dok se u dolini nije pojavila Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Padala je tako dugo, dok razina vode nije narasla dovoljno, da oformi jezera.
Možemo reći da se najatraktivniji dio nacionalnog parka prostire u 8 km dugom području jezera i slapova, gdje se nalaze najbolje uređene turističke staze. Kilometarska mreža drvenih mostića i staza omogućuje bliski kontakt sa slapovima i jezerima. Kako bi se obišao najuži pojas nacionalnog parka potrebno je više dana, stoga su u parku razrađene razne varijante obilaska, obzirom na vrijeme koje turistima stoji na raspolaganju. Prirodni je sustav parka Plitvice jedinstven primjer fizikalno-biokemijskog laboratorija na otvorenome. Stvaranjem vapnene kore na podvodnoj vegetaciji, na mjestima prelijevanja vode nastaju ustave kojima je dolina gornje Korane preinačena u niz od 16 stepenasto poredanih bazena s protočnim jezerima. Iz kraških vrela jezera napajaju Crna i Bijela rijeka te Plitvica sa Sartukom, a iz dolomitnih cijednih izvora Riječica. Kraška vrela hrane se podzemnim vodama iz kraške pozadine koja samo dijelom leži unutar granica parka. Zbog različitih prirodnih obilježja jezera se dijele na Gornja i Donja. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Kozjak je najveće jezero s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km.
Gornja se jezera nalaze na dolomitnoj podlozi u kojoj površinska erozija stvara obilno raščlanjen reljef i uobičajene potočne doline. Svuda oko ovih jezera, a dijelom i na slapištima, prostire se šuma. Donja jezera nalaze se na vapnenačkoj podlozi, a smještena su u kanjonu okomitih litica što ga je usjekla rijeka u vremenu koje je prethodilo jezerskoj etapi. Osnovna je značajka jezerskog sustava veličanstvena dinamika neprestanog rasta i preobražaja svih njegovih elemenata. Pod utjecajem rasta sedre vodeni jezici neprestano se sele slapištem, tako da se dubina, veličina, oblik, pa čak i broj jezera te njihov raspored stalno mijenjaju. Kruna te svojevrsne vodene simfonije su Sastavci (sutok Korane i potoka Plitvica), sa 72 m visokim plitvičkim slapom. Uz uži jezerski pojas, s kolopletom tirkiznih jezera, prozračnih slapova i biljnoga kolorita, upotpunjenih špiljskim nakitom, granicama parka obuhvaćeno je cjelokupno površinsko porječje gornje Korane i glavnina područja s kojeg vode krškim podzemljem pritječu jezerima, sve zajedno gotovo 200 četvornih kilometara. U prirodne vrijednosti parka Plitvice spadaju i speleološki objekti. Većina špilja (a ima ih oko 30) je u vapnenačkom dijelu Plitvica (Šupljara, Golubnjaca, Crna pečina), a posebnost predstavljaju špilje u sedri nastale ispod slapova. Među raznolikom faunom najzanimljiviji su stalni stanovnici medvjed i vuk. Na tome području registrirano je više od 120 vrsta ptica, od kojih se oko 70 ovdje stalno gnijezdi. U Parku ima srna, divljih svinja, divljih mačaka, a u vodama pastrva. Lov, ribolov i kupanje u jezerima nisu dozvoljeni. Svojim brojnim i raznovrsnim sadržajima Nacionalni park Plitvice nudi vrhunske estetske užitke, ali i bogatu pouku.
