Kornati su najgušći arhipelag na Sredozemlju. Nigdje se u ovom velikom moru nije na tako malo prostora stisnulo toliko otoka. Zbog nejasnog kriterija oko definicije otoka općenito, nema opće suglasnosti o njihovu broju. No smatramo da nećemo pogriješiti ako ovaj broj zaokružimo na 150. Površina akvatorija u kojemu su smješteni iznosi oko 320 km2 .

Kornatski otoci

Najveći otok u arhipelagu jest Kornat. Murterini, najbrojniji među vlasnicima posjeda, nazivaju ga Kurnat, otočje Kurnati, a sebe Kurnatarima, ostali susjedi i šira javnost uglavnom Kornat i Kornati. Površina otoka iznosi 32 525 315 m2 ;duljina litorala 66,1 km, a visina 235m – vrh Metlina. Otok je dug 25,2 km ili 13,6 morskih milija. No osobitost i prepoznatljivost kornatskog arhipelaga čine mali otoci.

Poput mnogih onodobnih stočara i težaka, i Kurnatari su do pašnjačkih i kasnije obradivih površina dolazili paljenjem. Postupak se obnavljao svakih nekoliko godina, po određenom redu i u određeno vrijeme. Iako se zna da su događaji ponekad izmicali kontroli, u cjelini, pašnjak se palio organizirano. Posljedica paljenja pašnjaka danas je gotovo lunarni pejzaž Kornata i joše nekih većih otoka, npr. Kurbe, Škuja, Lunge.

Suhozid

Od svih proizvoda koje je stvorila kornatska ruka najvažniji i najupečatljiviji svakako je zid, točnije suhozid. Jedno od temeljnih obilježja suhozida jest sama orijentacija. Zbog toga što su svi veliki otoci izduženi, svi su zidovi građeni od mora do mora, to jest s jedne strane otoka na drugu. Zid je točno toliko visok da ga ovca ne može preskočiti niti prijeći na tuđi pašnjak. On je onoliko širok koliko je potrebno da ga snaga vjetra ne razori.

Samo još jedan artefakt na kornatskom kršu pobuđuje jednaku pozornost kao suhozid. To su izolirane ograde – maslinici obzidani širokim suhozidom. Nalazimo ih na više od stotinu mjesta u arhipelagu, i to na “najneočekivanijim” lokacijama. Na strmim stranama Škuja i Smokice, na sedlima Smokvene i Gustaca, na blagim pristrancima Njivice, Piškere, Žakna, Lavse, Suhe Punte, Stativala, Pinezela i Grbe, na ravnim platoima od Knježaka do Šipnata.