O Murter
Dobrodošli u Murter, to čudesno mjesto koje vlada svojim “prekomorskim kolonijama”- otocima i otočićima, a napose biserjem cijelog Sredozemlja – Kornatskim otočjem. I kada kažete Murter izgovorite istodobno i ime brojnih otoka i pomnožite jedan otok sa stotinama i dobijete sliku božje darežljivosti u krajoliku u kojemu Priroda i Stvoritelj nisu štedjeli. Dobrodošli u Stari Murter (Selo) autentičnih kamenih nadsvođenih uličica, pučkih i jednostavnih kućica, kamenih zidova obraslih povijušama i penjačicama i sa skromnim ali inventivnim rješenjima vrijedne ambijentalne sredine.
no images were found
Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Najprije se zvalo Veliko Selo
(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime. Širi se prema uvali Hramina, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica, u kojoj je najljepša plaža na šibenskoj rivijeri, te kamp i hotel “Colentum”. Uvala Hramina zaštićena je od svih vjetrova i dobro je zaklonište jahtama.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Na regionalnoj je prometnici i broji oko 2000 stalnih stanovnika, dok je u turističkim mjesecima taj broj daleko veći, po slobodnoj procjeni do oko četiri puta.
Na podnožju uzvisine Gradine, u uvali Hramina i drugdje nalaze se ostaci rimskih građevina,ostaci antičkog naselja Colentum. Na rtu Gradini nalazi se mjesno groblje, u kojemu su pronađeni starohrvatski grobovi. Na groblju je crkva Gospe u Gradini iz XVII. st. Župna crkva sv. Mihovila (rekonstruirana 1770. godine) ima barokni oltar, rad majstora Pija i Vicka dall’Acqua i jednu ikonu kretsko – venecijanske škole. U župnome uredu nalazi se gotičko-renesansni procesijski križ te nekoliko vrednijih slika. Iznad sela, na brdu Vršini, je crkva sv. Roka iz 1760.
no images were found
Murtersko more je najveći morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga. Površina mu je 210 četvornih kilometara, a najveća dubina 94 metra. Na sjeveroistočnoj strani Murterskog mora je otok Murter, sa sjeverozapada, jugozapada i juga okružuju ga Kornati, a na njegovoj jugoistočnoj strani su poznati šibenski otoci Žirje, Kakan i Kaprije.
